utorak, 26. nov 2013, 13:35 -> 14:19
Slovenačka "Lipa" pod Bagdalom
U Srbiji, prema procenama, trenutno živi oko 5.000 Slovenaca. Nacionalni identitet nastoje da očuvaju brojnim aktivnostima koje realizuje 15 udruženja širom Srbije. Jedno od njih je i kruševačka "Lipa" koja okuplja stotinak članova iz Rasinskog okruga.
Ko je prvi i kada iz Slovenije došao u Rasinski kraj teško je sa sigurnošću reći. U Arhivu Kruševca zapisano stoji da je to bio dr Franjo Ribnikar iz sela Senično u Kranjskoj.
U Srbiju je došao 1869. godine i kao seoski lekar službovao je u Trsteniku, Jagodini, Svilajncu i Beogradu. Bio je dobrovoljac u Srpsko-turskom ratu 1877./78. godine. U Trsteniku 1871. godine rodio mu se najstariji sin Vladislav, rodonačelnik srpskog građanskog novinarstva i osnivač "Politke", jednog od najstarijih dnevnih listova u Evropi.
"Malo je poznato da je u Kruševcu rođen, i u njemu je završio Gimnaziju, i Dušan Župan, novinar i direktor "Tanjuga", koji je kao dopisnik izveštavao iz Alžira, Tunisa, Maroka, Vašingtona. U njegovoj bogatoj karijeri ostalo je zapisano da je kao ambasador SFRJ službovao i u Zambiji", kaže Zoran Mandelc, sekretar Udruženja Slovenaca "Lipa" u Kruševcu.
Župavnovi su kao i više hiljada drugih Slovenaca, iz rodnog kraja 1941. godine u Srbiju došli bežeći od fašista. Samo u Brusu tokom Drugog svetskog rata bilo ih je 152, među kojima i članovi čuvenih porodica Ćiril, Kosmaič, Kompare i sedam porodica Kersnikovih.
"Bili su smešteni kod porodica Valjarević, Popović i Golubović, po mnogim selima bruske opštine. Među onima koji su utočište našli podno Kopaonika bila je i Breda Vrečar, vaspitač u čuvenom Dečijem oporavilištu. Brus im je ostao u nezaboravnom sećanju, govorili su svi. Odatle su mnogi Slovenci otišli u rat, u partizane. I oni su se prvi vratili u oslobođenu Sloveniju, u rodni Maribor, Lenart, Celje", kaže Aranđel Raka Jelačić, istoričar i hroničar iz Brusa.
Ne zaboravljajući dobročinstvo sedamdesetih godina opštine Lenart i Radovljica bratimile su se sa Brusom, a Žalec sa Kruševcom. Na inicijativu kruševačkog Udruženja "Lipa" te su veze 2009. godine obnovljene, a kulturni i nacionalni identitet neguje se i kroz školu slovenačkog
jezika.
Profesor dr Maja Đukanović, član Nacionalnog saveta slovenačke nacionalčne manjine kaže da nastoje da slovenački jezik promovišu ne samo kod pripadnika slovenačke manjine već i kod svih drugih koji su za njega zainteresovani.
"Imajući u vidu da do skora mi nismo bili stranci malo je zapisa o Slovencima na ovim prostorima nisu posebno izdvojeno, kako je to sa svim drugim strancima činjeno. Mi tek sad, u suštini, otkrivamo ko su bili značajni Slovenci. U oblasti muzike ih je bilo više i njihov
uticaj je značajniji nego u književnosti. Posebno među kompozitorima i oblasti horske muzike. Naprimer, Davorin Jenko koji je poznat kao pisac melodije srpske himne, Tihomir Logar, Zlatan Vauda i Anica Sabo, kompozitorka i teoretičarka muzike, vanredna profesorka na Fakultetu muzičke umetnosti", kaže ona.
Ona je bila i jedan od učesnika okruglog stola na kojem se u Kruševcu, povodom Dana reformacije-dana pismenosti, nacionalnog praznika slovenačke manjine u Srbiji, govorilo o kulturnim vezama dva naroda, sa željom da se učvrste i ne zaborave.
rts.krusevac@rts.rs
+381 37 438 707
komentari