Читај ми!

Knjiga za slušanje

Aleksandar Zinovjev: Globalni čovečnjak (1)

U emisiji Knjiga za slušanje možete pratiti delove romana Aleksandra Zinovjeva „Globalni čovečnjak”.

Ruski filozof, sociolog i književnik Aleksandar Zinovjev (1922–2006), svojim knjigama Zjapeće visine i Globalni čovečnjak uveo je novi žanr – sociološki roman. U prvom periodu svog sociološkog rada, dok je još bio u SSSR-u, pored niza socioloških studija, objavio je roman Zjapeće visine (1976) gde je u satiričnoj književnoj formi izložio kritiku sovjetskog društva. Ovim romanom stekao je svetsku slavu, a dve godine kasnije je upravo zbog ovog dela prognan iz SSSR-a.

Na Zapadu se nastavlja njegova plodna stvaralačka aktivnost, a početkom devedesetih godina predmet njegove kritike postaju Zapadna društva; tamo je objavio knjigu Zapad koja je izazvala širu medijsku i akademsku pažnju. Želeći da svoja viđenja i prognoze o evoluciji zapadnog sveta izloži direktnije i slobodnije, što u naučnom diskursu nije uvek moguće, Zinovjev je izabrao literarnu formu; tako nastaje roman Globalni čovečnjak koji je svojevrsni pandan njegovoj sociološkoj studiji Zapad, objašnjava prevodilac Miroslav Ivanović.

Inače, reč „čovečnjak" je izabrana po analogiji sa mravinjakom, čime Zinovjev naglašava masovnost i bezličnost savremenog čovečanstva. U romanu se prikazuje evolucija zapadnog društva koje u 21. veku dostiže svoj vrhunac i ovladava celim čovečanstvom namećući svima svoj obrazac života. Prognoze Zinovjeva, načinjene tokom devedesetih godina prošlog veka, ostvaruju se sa zapanjujućom tačnošću već u današnjici.

Radnja romana se odvija u Velikom Zapadu i Zapad-sitiju koji su izmišljena, a zapravo projektovana mesta vodeće civilizacije koja upravlja svetom u 21. veku. Kroz naraciju protagoniste, koji je zaposlen u jednoj od glavnih analitičkih institucija, prikazuje se društvo onečovečenih, automatizovanih, otuđenih individua u sumračnom svetu bezličnog totalitarizma.

U predgovoru za ovaj romana Zinovjev je zapisao: „Pregledao sam mnoštvo knjiga i filmova o budućnosti čovečanstva. U svima njima se gotovo potpuno ignoriše socijalni aspekt budućeg čovečanstva, to jest kakvu formu će imati ljudske zajednice, njihovi članovi kao socijalna bića i kakvi će biti odnosi meću njihovim članovima. Knjiga koju preporučujemo pažnji čitalaca po svojoj formi jeste sociološko-futurističko pripovedanje. Njena osnovna ideja glasi – naš 20. vek je bio, možda, najdramatičniji u istoriji čovečanstva sa stanovišta ljudskih sudbina, ideja, socijalnih sistema, naroda i civilizacija. Ali, bez obzira na sve, to je bio vek ljudskih strasti i osećanja – vek nade i očajanja, iluzija i spoznaja, sablazni i razočaranja, radosti i tuge, ljubavi i mržnje... To je bio možda poslednji ljudski vek. Nad njim se nadvila gromada vekova nadčovečanske ili postčovečanske istorije, istorije bez nade i bez očajanja, bez iluzija i bez spoznaja, bez sablazni i bez razočaranja, bez radosti i bez tuge, bez ljubavi i bez mržnje".

Roman je prvi objavio izdavač L'Âge d'homme iz Lozane 1997. godine.

Preveo s ruskog Miroslav Ivanović.
Čitao Željko Maksimović.
Urednica Tanja Mijović.


Коментари

Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом
Predmeti od onixa
Уникатни украси од оникса
Ruzmarin
Рузмарин – биљни еликсир младости, чува наше памћење и отклања болове