Stanovništvo na selu najviše pritisnuto siromaštvom

Egzistencionalno najugroženije stanovništvo živi van urbanih područja – deca i mladi, neobrazovani, nezaposleni i neaktivni nosioci domaćinstva. U veoma teškom položaju su i mnogočlane porodice, samohrani roditelji, kao i osobe sa invaliditetom i njihove porodice.

Snežana ima 32 godine, troje dece, bolesnog i nemoćnog oca, brata rođenog sa cerebralnom paralizom i već ostarelu majku. Živi u kući na kraju sela i brine o svima. Srećna je, jer je nedavno uz pomoć nekih humanih ljudi posle mnogo muka uspela da dovede vodu u dvorište. Socijalna pomoć i dečji dodatak su jedini prihodi sedmočlane porodice.

Snežana Krstojević iz sela Globoder kaže da nisu gladni, ali da im je mnogo toga potrebno.

"Uvek sam tu sve da donesem u kuću što treba i deci i mojima. E, sad opet kažem, ima većih stvari, krupnijih, na koje treba da mislim, kao što su drva", navodi Krstojevićeva.

Rizicima od siromaštva posebno su izloženi stari na selu.

Miodrag Šljivić iz istog sela kaže da živi sâm, bez prihoda.

Siromaštvo se ne može iskoreniti, ali zahvaljujući organizacijama i humanima pojedincima donekle se može ublažiti.

"Ima puno paradajza sa ponekom flekicom. Zašto bismo ga bacali, bolje da to neko iskoristi kad možemo i da poklonimo", ističe Biljana Stojić iz Bresnog Polja.

Sekretar Crvenog krsta Kruševac Emina Todorović ukazuje da ima mnogo ljudi kojima je pitanje šta će danas da jedu – pitanje života.

"Pripremili smo 130 paketa staračkim samačkim domaćinstvima i 290 porodičnih paketa koje smo obezbedili posredstvom Crvenog krsta Srbije", dodaje Todorovićeva.

Osim podele paketa hrane i sredstava za higijenu socijalno ugroženim kategorijama na seoskom području, kruševački Crveni krst tokom cele godine, šest dana u nedelji u narodnoj kuhinji obezbeđuje obrok za 650 korisnika u gradu.

broj komentara 0 pošalji komentar